Požar dimovodnih kanala

Dimovodni kanali – dimnjaci su okomiti kanali koji odvode plinove od ložišta u atmosferu. Materijal od kojeg se izrađuju dimnjaci treba biti negoriv, nepropustan za plinove, otporan na kemijsko djelovanje plinova, glatkih stjenki, čvrst i dobar toplinski izolator. Odvodnja plinova (dima) temelji se na razlici u specifičnoj težini. Plinovi nastali izgaranjem lakši su od zraka na sobnoj temperaturi te se dižu u vis. Smetnje u funkcioniranju dimnjaka mogu nastati zbog:

nepovoljne razlike u temperaturi (vanjski zrak topliji od plinova nastalih izgaranjem)
nepovoljne struje vjetrova - loša toplinska izolacija dimnjaka
nedostatna visina dimnjaka
nedostatan presjek dimnjaka
nepravilno održavanje i čišćenje
hrapava unutarnja stjenka dimnjaka

Djelovi dimnjaka:

A. ložište peći
B. pepelište peći
C. cirkulacija peći
D. priključak peći
E. dimovodni kanal
F. vratašca za čišćenje
G. grlo dimnjaka
H. dimnjačka kapa
I. visina dimnjaka

Prema načinu vučenja dimnjaka postoji:

okomito vučenje dimnjaka – dimnjak prolazi okomito kroz građevinu cijelom visinom ili ima završetak na katovima. Peći na katovima dolaze u pomaku. Okomito vučenje je najpovoljnije.
Koso vučenje dimnjaka pod kutem od 60° ili više - kanali idu po cijeloj visini ili završavaju na katovima. Peći na katovima dolaze jedna iznad druge.
shund dimnjak – izvodi se u višim građevinama. Sastoji se od sabirnog kanala koji ide po cijeloj visini i priključnih kanala po katovima koji su ispod stropa priključeni na sabirni kanal.

Svaki dimnjak mora imati vratašca za održavanje i čišćenje na vrhu dimovodnog kanala (potkrovlje ili ravni krov) i na dnu. Vratašca moraju biti od negorivih materijala (limena ili betonska). U prostorijama u kojima postoji opasnost od požara ugrađuju se dvostruka vratašca.
Priključak peći izvodi se šamotnom ili željeznom cijevi. Priključak ne smije ulaziti u presjek dimnjaka. Na vrh dimnjaka postavlja se kapa. Funkcija kape je zaštita dimnjaka od nepovoljnih struja vjetrova.
Dimnjak u dijelu koji se nalazi u negrijanim prostorima (tavan) ili na krovu treba obzidati kako bi se postigla zadovoljavajuća toplinska izolacija i spriječio gubitak topline plinova nastalih izgaranjem prije nego što oni izađu iz dimovodnog kanala u atmosferu.

Materijali za izradu dimnjaka mogu biti:

cigla – zida se u produžnom mortu, ima mnogo fuga i hrapavu površinu. Ne smije se upotrebljavati šuplja cigla.
beton – ima lošu toplinsku izolaciju pa ga je potrebno dodatno izolirati ili izvesti deblju stjenku.
šamotne cijevi – potrebno ga obzidati
salonit – ima lošu toplinsku izolaciju, pa dolazi do kondenzata koji se cijedi i ostavlja mrlje. Na visokim temperaturama može doći do pucanja

DIMENZIONIRANJE I POLOŽAJ DIMNJAKA

Dimnjak treba biti samostalni građevinski element sa svojim temeljem, izveden uz zid, a ne kao sastavni dio zida. Najpovoljniji su Schiedel dimnjaci od šamotnih cijevi i toplinske izolacije. Kod prolaza dimnjaka uz drvenu stijenu ili kod prolaza drvene grede uz dimnjak, unutarnja ploha dimovodnog kanala treba biti udaljena minimalno 20 cm od drva, a prostor zapunjen negorivim materijalom. Ako drvena greda treba proći kroz dimnjak, stavlja se mjena na dvije susjedne grede.
Položaj dimnjaka u građevini treba planirati tako da ne presjeca greben ili uvalu krova. Dimnjak može biti okruglog, kvadratnog ili pravokutnog presjeka (kod pravokutnog odnos stranica ne smije biti veći od 1:1,5). Najpovoljniji je okrugli presjek. Poprečni presjek ovisi o veličini i broju priključenih ložišta, korištenom gorivu i otporu unutar dimnjaka. Minimalna visina dimnjaka iznosi 5 do 7 m za dimnjake za ložišta na kruta i tekuća goriva te 3 – 5 m za dimnjake za plinska ložišta. Grlo dimnjaka treba biti minimalno jedan metar iznad kose plohe krova ili 0,5 m iznad sljemena krova. Ako se u blizini nalazi tavanski prozor grlo dimnjaka mora nadvisiti gornji rub prozora za najmanje 1,5 m.

PREVENTIVA

U Republici Hrvatskoj trenutno je na snazi Tehnički propis za dimnjake u građevinama (N.N. 3/07) donesen od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, temeljem Zakona o gradnji ( N.N. 175/03 i N.N. 100/04). Kako bi dimnjak ispravno vršio svoju funkciju i ne bi predstavljao sigurnosnu prijetnju za svoje korisnike potrebno je držati se propisa. - pravilno dimenzioniranje Dimnjak mora biti izveden sukladno zakonskim propisima i tehničkim normama. - pravilna uporaba Dimnjak se smije upotrebljavati samo za gorivo za koje je predviđen. Ne smije se koristiti isti dimnjak za ložišta na kruta i plinska trošila, niti se na dimnjak predviđen za ložišta jedne vrste goriva (npr. plin) naknadno smiju priključivati ložišta na kruta goriva. - pravilno i redovito održavanje Dimnjačarske poslove može obavljati pravna osoba i fizička osoba - obrtnik koja je registrirana za obavljanje te djelatnosti i ima zaposlene osobe koje su stručno osposobljene za obavljanje dimnjačarskih poslova. Dimnjačarske poslove obavljaju pravne i fizičke osobe na temelju ugovora o koncesiji. Na području Grada Rijeke donesena je Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/96).

Pod održavanjem podrazumjevamo:

Čišćenje dimnjaka (redovito i izvanredno) Učestalost čišćenja uvelike ovisi o vrsti goriva koje se upotrebljava. Kod uporabe drva za loženje treba uzeti u obzir vrstu drva, njegovu vlažnost i druge faktore koji mogu utjecati na jače čađenje dimnjaka, naročito sadržaj smole u drvu. Kod korištenja peći na kruta goriva treba izbjegavati spaljivanje raznoraznog otpada, smolastih drva, lakiranih, premazanih, obojanih i natopljenih raznoraznim uljima ili otapalima. Osim što takva goriva uzrokuju jače onečišćenje, njihovim izgaranjem se oslobađaju razni toksični i štetni produkti izgaranja koji se usljed slabije propusnosti ili začepljenosti dimnjaka mogu vraćati u prostoriju. U prostorijama gdje se upotrebljavaju peći, bilo na kruta ili plinska goriva preporučuje se povremena ventilacija prostora (otvaranje prozora) kako bi se izvršila izmjena zraka. Treba uzeti u obzir da se kisik u prostoriji troši na gorenje, kao i da se uvjek mali dio produkata izgaranja vraća u prostoriju.
Kontrola i ispitivanje nepropusnosti U slučaju da postoji sumnja na ispravnost dimnjaka i njegovu nepropusnost ovlašteni će dimnjačar provesti vizualnu kontrolu i po potrebi tlačnu kontrolu dimnjaka. Vizualna kontrola unutrašnjosti dimnjaka se provodi pomoću za tu svrhu namjenjenih uređaja i kamera. Neispravan i porozan dimnjak predstavlja vrlo veliku opasnost za korisnike. Produkti izgaranja koji kroz porozan dimnjak ulaze u prostorije mogu biti toksišni i smrtonosni. Najčešće opasnost prijeti od ugljičnog monoksida (CO).
Sanacija dimnjaka U slučaju da je prilikom čišćenja ili kontrole dimnjaka uočeno njegovo oštećenje (puknuće, poroznost ili sl.) potrebno je pristupiti sanaciji dimnjaka. Na tržištu postoji čitav spektar gotovih proizvoda (inox, keramika) za sanaciju dimnjaka. Sanacija se najčešće vrši umetanjem gotovih elemenata u postojeći dimnjak.
Preventivni postupci – spriječite širenje požara dimnjaka na okolni prostor: - u blizini ložišta ne držite zapaljive materijale - vratašca za čišćenje dimnjaka uvjek moraju biti dostupna - vratašca moraju biti ispravna